Digitalni pristup, međutim, neravnomjerno je raspoređen, na što utiču geografski faktori u Crnoj Gori. Pristup u ruralnim područjima je samo 62,8% dok je u urbanim zonama 80%. Jaz postoji i između sjevera i juga zemlje: pristup Internetu na sjeveru je samo 64,8%, dok je na jugu, uključujući i područje glavnog grada na Internet povezano 79,2% stanovnika.

Ključni izazov je u tome kako ljudi u Crnoj Gori sagledavaju rizike digitalizacije. Iako 24% ljudi u Crnoj Gori već osjeća uticaj robota koji zamjenjuju njihov rad, 44% građana ne vjeruje da će se to desiti u bliskoj budućnosti.

Razvoj po mjeri čovjeka i digitalni pristup: pozitivni začarani krug

Istorija čovječanstva je istorija tehnoloških promjena: od osnovnih ručnih alatki preko mašine za pranje veša do današnjih pametnih telefona: tehnologija nosi potencijal za poboljšanja u standardu života i blagostanju ljudi.

Ali, iako postoje korelacije između mjera usvajanja digitalne tehnologije i razvoja po mjeri čovjeka, ovaj odnos nije automatski. Za svaki dati nivo indeksa usvajanja digitalnih tehnologija (DAI) države imaju širok raspon vrijednosti indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI). A veza između njih je vjerovatno dvosmjerna i postoji uzajamna podrška.

DAI mjeri usvajanje digitalne tehnologije u državama u tri dimenzije: građani, vlada i poslovanje. On obuhvata 180 država i mjerenje vrši na skali od 0 do 1, a predstavlja prosti prosjek tri podindeksa: povećanja produktivnosti i ubrzanja široko baziranog rasta za poslovani segment; širenje mogućnosti i poboljšanje blagostanja za građane; i povećanje efikasnosti i odgovornsoti pružanja usluga za vladu. Ključna stvar koju treba naučiti iz istorije tehnoloških promjena jeste da je potrebnoobezbijediti da značajne inovacije pomognu svakome – bez obzira na starost, pol, prihod, invaliditet ili lokaciju.

Razvoj po mjeri čovjeka u usponu – a nejednakosti opstaju

Ishodi razvoja po mjeri čovjeka u Crnoj Gori su u porastu. Od 2014. do 2019. godine vrijednost indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI) u Crnoj Gori poboljšala se sa 0,813 na 0,829 i predstavlja skok za dva mjesta, na 48. mjesto za Crnu Goru. Neravnopravnosti su, međutim, dovele do toga da HDI za Crnu Goru padne za 9,7% kad se izvrši prilagođavanje za distribuciju.

Procjenjuje se da je svako treće radno mjesto u Crnoj Gori u zoni ’sive’ ekonomije – gdje nedostaje stabilnost i zaštita i što pojačava druge oblike diskriminacije.[i]Žene su takođe previše zastupljene u neformalnoj ekonomiji, po stopi od 16,6% u odnosu na učešće muškaraca od 11,9%.[ii]

Uvođenje onih koji su u neformalnoj ekonomiji u novu digitalnu ekonomiju pokrenuće značajan napredak u razvoju po mjeri čovjeka u Crnoj Gori.

---

[i] EC, 2019a
[ii] NHDR, 2016.