Iako je u porastu, stopa zaposlenosti u Crnoj Gori i dalje ostaje na niskom nivou: pri stopi od 46%, svako drugo lice starije od 15 godina nema posao. Da bi se dostigla prosječna stopa zaposlenosti Evropske unije – 65%, Crna Gora bi trebalo da otvori još 40.000 radnih mjesta. Od 2011. godine, na godišnjem nivou otvaralo se oko 6.000 novih radnih mjesta, što znači da bi trebalo još 8/9 godina da Crna Gora dostigne brojku potrebnih radnih mjesta.
Kako digitalizacija može dovesti do inkluzivne ekonomske transformacije i kvalitetnih radnih mjesta, biće od ključnog značaja za reagovanje Crne Gore na strukturu svog tržišta rada i rješavanje posljedica pandemije COVID-19. Digitalizacija će nastaviti da izaziva poremećaje u različitim sektorima – i tako će služiti kao pokretačka snaga u prelasku s neformalnog na formalni rad, kao i u prelasku s poljoprivrede na industriju i usluge, sektor s najvećim brojem radnih mjesta. I zaista, uprkos tome što je poljoprivreda označena kao razvojni prioritet Crne Gore, ona je među sektorima koji su najviše izloženi riziku od automatizacije.
Širom svijeta, automatizacija do koje dovodi digitalna transformacija povećaće prosječni proizvod po radniku za 30% do 2030. Međutim, do stredine 2030-ih, 30% radnih mjesta i 44% radnika s niskim vještinama i nivoom obrazovanja biće izloženi riziku da budu zamijenjeni u procesu automatizacije. U Crnoj Gori, u sektoru usluga smještaja i hrane za turizam može doći do zamjene tehnologijom čak i 50% radnih mjesta.
Tabela 1 – Očekivani uticaj automatizacije na prioritetne sektore u Crnoj Gori do 2030. godine
![]()
Izvor: WEF (2018) i Bain (2018). Projekcije porasta bruto proizvoda po zaposlenom u različitim privrednim granama na globalnim podacima prema prijedlogu Baina (2018)
Izvor: WEF (2018) i Bain (2018). Projekcije porasta bruto proizvoda po zaposlenom u različitim privrednim granama na globalnim podacima prema prijedlogu Baina (2018)
Upravljanje ekonomskim posljedicama
Upravljanje ekonomskim posljedicama
Automatizacija će donijeti nove mogućnosti i nove troškove.
Mogućnost automatizacije biće niža za radna mjesta gdje se traži viši nivo obrazovanja, što iziskuje saradnju s drugim zaposlenima ili gdje ljudi provode više vremena utičući na druge. Za razliku od toga, pojedinci s niskim vještinama suočavaju se s najvećim rizikom od automatizacije.
- Automatizacija će proširiti nejednakosti u prihodima. Automatizacija će u Crnoj Gori preoblikovati prihode – širenjem nejednakosti u prihodima za radnike s niskim prihodima, niskim vještinama i bez obrazovanja. Radnici sa srednjim ka niskim vještinama koji se oslanjaju na fizički rad ili vještine takođe su ranjiviji na automatizaciju i na gubitak radnog mjesta.
- Novi rizici i mogućnosi za ranjive grupe. U kombinaciji s već nejednakim platama, povećanje digitalizacije može da produbi digitalni jaz po rodnom osnovu. Nejednakost u pristupu tehnologiji utiče na profesionalni i lični razvoj za žene jer one možda nemaju iste prilike ili resurse koji su na raspolaganju muškarcima.
Mogućnost automatizacije biće niža za radna mjesta gdje se traži viši nivo obrazovanja, što iziskuje saradnju s drugim zaposlenima ili gdje ljudi provode više vremena utičući na druge. Za razliku od toga, pojedinci s niskim vještinama suočavaju se s najvećim rizikom od automatizacije.
Usvajanje novih tehnologija i prelazak na digitalnu ekonomiju ključni je faktor da se izgradi otpornost na automatizaciju: zemlje koje investiraju u digitalne tehnologije bolje su zaštićene.
![]()
Source: OECD, 2016
Grafikon 6 – Radnici s nižim srednjoškolskim ili nižim nivoima obrazovanja najviše su izloženi riziku od automatizacije
Source: OECD, 2016
Do 10.000 radnika s niskim vještinama mora
se na godišnjem nivou prekvalifikovati do 2030. godine.
Nadovezujući se na globalne procjene, ovaj
izvještaj prvi put projektuje broj radnika izloženih riziku da izgube mjesto
zbog automatizacije. U zavisnosti od različitih faktora, Crna Gora treba da se
pripremi da izvrši prekvalifikaciju najmanje 1.000 i najviše 10.000 zaposlenih
godišnje, u zavisnosti od ekonomskog rasta, demografskih promjena, uključujući
migracije i stopu automatizacije.
Ubrzati digitalni startap ekosistem
Ubrzati digitalni startap ekosistem
Znakova nade ipak ima. Digitalna ekonomija omogućila je mnogim ženama da pristupe radu koji im dozvoljava da upotrijebe svoju kreativnost i potencijale. Mnoge žene prešle su na e-trgovinu kao preduzetnice ili su zaposlene kroz oblik rada nazvan crowdworking ili e-usluge.
Startapovi imaju značajan potencijal da ubrzaju digitalnu transformaciju. I zaista, među najvećim mogućnostima da se digitalne kompanije orijentišu ka stranim tržištima nalazi se podrška startap ekosistemima u Crnoj Gori, ali se mora izgraditi povoljno poslovno okruženje.
Startapovi imaju značajan potencijal da ubrzaju digitalnu transformaciju. I zaista, među najvećim mogućnostima da se digitalne kompanije orijentišu ka stranim tržištima nalazi se podrška startap ekosistemima u Crnoj Gori, ali se mora izgraditi povoljno poslovno okruženje.
Izvor: Izračunato na osnovu MONSTAT, 2019c. Više detalja u Tehnička napomena: Metodologija za kreiranje scenarija automatizacije