Obrazovanje i inovacije: pokretači digitalne Crne Gore


              Obrazovanje je u osnovi razvoja po mjeri čovjeka. Međutim, uprkos velikim dobicima u pristupu obrazovanju, kvalitet obrazovanja ostaje nejednak da bi se ispunio zadatak stvaranja mogućnosti koje zadovoljavaju potrebe mladih.

Očekivanja od digitalizacije u obrazovanju su ogromna: digitalna transformacija može pomoći izgradnju novog svijeta mogućnosti za građane Crne Gore, značajno povećavajući svoju konkurentnost u regionu i šire. Digitalne tehnike mogu biti podrška nastavnicima, mentorima i administratorima da poboljšaju kvalitet učenja. Vještačka inteligencija može obezbijediti personalizovane mogućnosti učenja, prilagođene pojedinačnim potrebama učenika. Pritom, potreban je ubrzani tempo istraživanja i inovacija da bi se ovo očekivanje ispunilo.

Preuzmi poglavlje︎︎︎

Od ranog djetinjstva do tercijarnog obrazovanja

Sjeme kreativnosti, rješavanja problema i računarskog razmišljanja može se posijati prije uzrasta od 16 godina. Ne treba ga potcjenjivati kao moguću pokretačku snagu za razvoj po mjeri čovjeka u Crnoj Gori.

Sadašnji izbori i mogućnosti iziskuju pritisak u novom smjeru da bi se ispunile sve veće potrebe razvoja po mjeri čovjeka i tražnja za digitalnom radnom snagom. Danas stručno obrazovanje u Crnoj Gori ima ključnu ulogu u ispunjavanju potreba tržišta rada i cjeloživotnog učenja, a 31,3% učenika pohađa gimnaziju. Od njih, 15,4 % odlučuje se za stručno obrazovanje u oblasti trgovine, hotela i restorana i turizma, dok 13,3% učenika bira ekonomiju, pravo i upravu. U drugim oblastima je 40% učenika. Turizam se izdvaja kao ključna ekonomska oblast, a javna uprava kao jedan od najpopularnijih sektora među zaposlenima u Crnoj Gori.



Grafikon 8 – Oblasti u gimnaziji i stručnim školama




Ovo su upravo sektori koji su najviše izloženi riziku automatizacije zbog pojavljivanja automatizovanih hotela, povećane upotrebe robota u košenju travnjaka, čišćenju, pripremi hrane itd. Od ključnog je značaja da se da prioritet novim sektorima za koje stručno obrazovanje priprema učenike.

Ako se obezbijedi da nastavni planovi i programi za osnovne i srednje škole budu senzitivniji na potrebe digitalne ekonomije, to može pomoći Crnoj Gori da razvije digitalne vještine u najranijim fazama školovanja,
koje će se kasnije nadograditi tokom srednjoškolskog obrazovanja,dok se posebne kvalifikacije mogu sticati u okviru tercijarnog obrazovanja. Pošto ima prostora da se kod mladih u Crnoj Gori poboljšaju rezultati u matematici, nauci i čitanju, digitalni instrumenti mogu pružiti podršku sistemu učenja šire gledano.

Ponovno osmišljavanje nastavnih planova i programa visokog obrazovanja da bi se uskladili s realnim i mogućim potrebama digitalne ekonomije koja se razvija u Crnoj Gori, urgentna je potreba.




Jaz između ponude i tražnje


Tokom 2019. godine tražnja je premašila ponudu u mnogim oblastima studija relevantnim za nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku: na raspolaganju je bilo samo 123 nastavnika prirodnih nauka i matematike, a 566 upražnjenih radnih mjesta.



Izvor: Na osnovu ZZZCG, 2020.


Njegovanje vještina za novo digitalno doba


Računarsko razmišljanje jedna je vrsta analitičkog razmišljanja koje je od suštinskog značaja za digitalnu transformaciju. Opremanje mladih ljudi ovim vještinama proteže se na sve nivoe obrazovnog sistema – osnovno, srednje, stručno i tercijarno. Oni počinju podučavanjem djece školskog uzrasta o tome kako da programiraju u klubovima za kodiranje i robotiku, bez obzira na to kakva će zanimanja u budućnosti odabrati.